Infotrend online

Od 2008. do 2009., stopa nelicenciranog softvera na osobnim računalima (PC) u Hrvatskoj nije se promijenila, te i dalje iznosi 54%. Komercijalna vrijednost nelicenciranog softvera tijekom 2009. godine iznosi 349 milijuna kuna.
Usprkos globalnoj gospodarskoj recesiji, softversko piratstvo na osobnim računalima u padu je na brojnim tržištima, njih 54, dok je u porastu u samo 19 zemalja, pokazuju podaci iz Globalne studije BSA/IDC-a o stopama softverskog piratstva za 2009. godinu. Unatoč tome, globalna stopa softverskog piratstva porasla je sa 41 na 43%, što se uglavnom pripisuje brzorastućim tržištima sa visokim stopama piratstva, kao što su Kina, Indija i Brazil, koji povećavaju svoj udio u ukupnom softverskom tržištu.
“Ova studija jasno pokazuje kako su napori BSA usmjereni na suzbijanje softverskog piratstva od vitalne važnosti. Stopa piratstva od 54% je daleko od prihvatljive,” rekao je Mladen Vukmir, glasnogovornik BSA u Hrvatskoj. “Usporedno sa susjednim zemljama Europske unije koje su naši povijesni i gospodarski partneri, trogodišnja stagnacija stope softverskog piratstva u Hrvatskoj može se promatrati samo kao negativan trend, s obzirom da su i Češka, i Mađarska i Slovenija ostvarile pomake u smjeru smanjenja njihovih nacionalnih stopa piratstva čak i u uvjetima globalne gospodarske krize. Prema tome, bitno smanjenje stope softverskog piratstva prije ulaska Hrvatske u Europsku uniju smatramo jednim od prioriteta.”
Na svakih 100 američkih dolara vrijednosti legalnog softvera prodanog u 2009., dodatnih 75 dolara se piratizira, zaključuje IDC. No to je problem koji ne utječe samo na prihode industrije, jer smanjenje stope softverskog piratstva donosi značajne gospodarske prednosti. Studija koju je IDC proveo u siječnju 2008. pokazala je da smanjenje stope softverskog piratstva na svjetskoj razini može generirati stotine tisuća novih radnih mjesta, gospodarski rast mjeriv u milijardama dolara i povećanje poreznih prihoda. Tako, IDC procjenjuje da se na svaki dolar legalnog softvera koji se proda u zemlji, generiraju dodatna 3-4 dolara prihoda za lokalne servisne i distribucijske tvrtke. Osim toga, softverskim su piratstvom oštećeni i potrošači, budući da piratski softver ugrožava njihovu računalnu sigurnost, jer često sadržava maliciozni softver.
Globalna studija BSA/IDC-a o stopama softverskog piratstva pokazuje da je bilo napretka u globalnoj borbi protiv softverskog piratstva u 2009., no takve promjene nisu dovoljne,” rekao je Robert Holleyman, predsjednik i glavni izvršni direktor BSA. “Piratstvo ograničava IT inovaciju, otvaranje radnih mjesta, lokalni gospodarski rast i smanjuje porezne prihode. Naše izvješće jasno pokazuje da vlade diljem svijeta moraju udvostručiti napore u borbi protiv krađe softverske imovine.”
Zaključno, BSA u Hrvatskoj nastavlja s aktivnostima usmjerenim na promicanje i zaštitu prava intelektualnog vlasništva, posebno autorskog prava na računalnom softveru. Za naredno razdoblje BSA najavljuje nove edukativne i oglasne kampanje kojima se promiču inovativnost, kibernetička sigurnost i upravljanje softverskom imovinom. BSA također nastavlja s pravnim postupcima po prijavama slučajeva softverskog piratstva koje zaprima. Prijave protiv pravnih osoba koje koriste ili distribuiraju nelicencirani računalni softver članova BSA redovito se upućuju na postupanje nadležnim tijelima - Državnom inspektoratu ili policiji.
Ostale bitne značajke studije:
Među 111 zemalja u kojima je provedeno istraživanje, stopa softverskog piratstva pala je u 54 zemlje. Ipak, zbog eksponencijalnog rasta softverskih isporuka rastućim tržištima, ukupna svjetska stopa softverskog piratstva porasla je od 2008. do 2009. sa 41 na 43%.
Komercijalna vrijednost piratskog softvera u 2009. je iznosila 51,4 milijarde dolara.
SAD, Japan i Luksemburg nastavljaju održavati najniže stope piratstva (redom 20, 21 i 21%).
Zemlje s najvišim stopama piratstva uključuju Gruziju, Zimbabve te Moldovu (sve više od 90%).
Na smanjenje stope softverskog piratstva utječu legalizacijski programi proizvođača softvera, edukacija koju provode državna tijela i industrija, pravni postupci, tehnološka unapređenja kao što su povećana isporuka sustava upravljanja digitalnim pravima (engl. Digital Rights Management – DRM) i šira primjena sustava upravljanja softverskom imovinom (engl. Software Asset Management – SAM).
Na povećanje stope softverskog piratstva utječu brzi rast potrošačkog PC tržišta, dinamika unutar baze instaliranih računala gdje prevladava nelicencirani softver, te sve sofisticiranije metode piratizacije kojima se služe softverski pirati i kibernetički kriminalci.
Globalna studija BSA/IDC-a o stopama softverskog piratstva za 2009. obuhvaća sav softver koji se koristi na osobnim računalima, uključujući stolna, prijenosna i ultraprijenosna računala, uključujući i netbook računala. To uključuje operacijske sustave, sistemski softver, kao što su baze podataka i sigurnosni paketi, te aplikacijski softver, zajedno s legalnim besplatnim softverom i softverom otvorenog koda pokrivenog opsegom studije. Studijom nisu obuhvaćene druge vrste softvera, npr. softver koji se koristi na mainframe ili poslužiteljskim računalima. IDC je koristio vlastite statistike o softverskim i hardverskim isporukama i angažirao IDC-ove analitičare iz više od 60 zemalja koji su verificirali trendove u softverskom piratstvu.