Infotrend online

Davor Majetić: U odnosu na početne planove i ambicije koje smo imali kada smo osnivali Atento, rekao bih da smo jedan dobar dio ciljeva ostvarili, uspjeli smo zastupati sve naše tvrtke kroz veće i velike projekte i nastupati ili kao Atento ili zasebno svake tvrtke osnivača, ovisno o tome o kakvom je projektu i kojem korisniku bila riječ. Na tome smo planu uspjeli koordinirati naše prodajne aktivnosti i optimirati naš nastup na tržištu.
Osim toga uspjeli smo kreirati i kreiramo nove proizvode, čiji rezultat se vidi kroz našu ponudu koja se najopćenitije naziva „managed services“ ,što drugim riječima znači nov pristup korištenja i plaćanja ICT-a, gdje se ICT koristi i plaća kao  usluga po modelu plati koliko koristiš, i bez potrebe  ulaganja u infrastrukturu, hardver i softver od strane samog korisnika. To formiramo portfelj proizvoda i usluga koje postupno nudimo na tržištu. Dakako, s različitim pristupom, ovisno o veličini korisnika, što se pokazalo uspjelim.
Kada kažemo da smo ostvarili rezultate, treba na to gledati u perspektivi okruženja u kojem živimo i radimo. Crne su se prognoze, na žalost, odrazile u stvarnome životu i poslovanju, sadašnja je kriza, ekonomska, politička i moralna s dodatnim pritiskom svih tih silnih afera. Uzevši sve to u obzir, moramo biti zadovoljni s onim što smo učinili. Da je tržište, uvjetno rečeno, bilo u boljem stanju, mogli bismo i učinili bismo mnogo više, ali smo, u situaciji kakva jest, postigli dobre rezultate i ostvarili dobre pretpostavke za vrijeme koje dolazi.

InfoTrend: Ujedinjavanje ste triju tvrtki protumačili i kao znak i put konsolidacije hrvatskoga ICT tržišta. Kako se u proteklih godinu dana u Hrvatskoj odvijao taj proces konsolidacije s obzirom na mentalitet uprava ICT tvrtki, ali i krizno gospodarsko stanje?

Majetić: Iako očekujemo da će i sljedeća godina biti teška i bit će vrlo, vrlo delikatno ostvariti poslovni uspjeh, ipak vjerujemo da će ta kriza dati i dobre učinke, pomake na tržištu i da će iz te krize ICT sektor izaći kao mnogo kvalitetnije tržište, a mi, kao tvrtka, mnogo djelotvorniji i jasniji u tome što želimo činiti.
Radimo na nekoliko velikih projekata u kojima sudjeluju sve tri tvrtke, ali dio je tih projekata djelomice sporan što zbog krize, što zbog političke situacije, ali smatram da smo stvorili dobre prepostavke za vrijeme koje dolazi. Teško je danas predviđati kada i kako će ti projekti završiti, međutim, u ovim uvjetima kada, na žalost, ima višak slobodnoga vremena, uslijed smanjivanja poslovnih aktivnsoti,  dobra je prilika da se tvrtke dobro i kvalitetno pripreme za budućnost. Jer, potrebe su sasvim sigurno velike, ova je kriza čak ukazala vrlo jasno na neke stvari koje tvrtke mogu i trebaju popraviti, a koje su direktno vezane za ICT,  i sasvim sam siguran da će tu biti mnogo prilika. Primjerice, gospodin je Lučić u ime Središnjega državnoga ureda za eHrvatsku, najavio 4-5 velika projekta koji će se raditi sljedeće dvije godine gdje će biti posla za mnogo IT tvrtki u Hrvatskoj, a mi se nadamo i za Atento.  Predstoji informatička reforma državne uprave i javne vlasti da bismo mogli spremniji i orgariziraniji ući u Europu i tu vidimo mnoge prilike za rad ICT sektora.



InfoTrend: Kako je u proteklome razdoblju tekao proces prilagođavanja članica Atenta -  Gisdate, Spana i Versa na zajednički nastup na tržištu i suradnju na tako dobivenim projektima?

Majetić: Dakle to je sasvim sigurno bilo delikatno pitanje i proces koji ne može biti brz. To je upravo ono što mi sada radimo, koordiniramo naše poslovne aktivnosti, pokušavamo optimirati zajedničke poslovne nastupe na tržištu kako bismo mogli bolje iskoristiti prilike koje nam se pružaju. Jer kada nastupamo zajedno, možemo ponuditi dojmljive IT tehnologije, kompetencije i znanje i resurse,  što je velika korist i prednost  našega zajedničkog nastupa na tržištu .
Dakako da taj proces nije jednostavan, ima tu velikih izazova i na osobnoj razini svih koji rade u prodaji koji su poslovno aktivni, i to je dio koji zahtijeva vremena, no već sada smo postigli zavidne rezultate u toj našoj međusobnoj koordinaciji. Sada već imamo prilično jasnu sliku, tko što radi na tržištu i gdje možemo jedni drugima pomoći, optimirati i na svaki način maksimizirati poslovnu priliku.

InfoTrend: U kojoj je fazi prvotna namjera ujedinjavanja osnivača u jednu tvrtku pod zajedničkim imenom Atento?

Majetić: Upravo zbog gospodarskoga stanja, radi nemogućeg predviđanja kada će završiti,  zasad smo odgodili stvarno udruživanje na neodređeno vrijeme, jer između ostalog takav proces zahtjeva i značajne financijske i ljudske resurse. U ovo vrijeme krize ključno je sve snage posvetiti razvoju poslovanja i prodaji,  i svaka promjena fokusa  može biti vrlo skupa i neopravdana.

Infotrend: Ima li naznaka da će se i neke druge tvrtke priključiti Atentu kao stalni ili povremeni partneri i ima li volje osnivača da ih prihvate?

Majetić: Atento nema niti jednoga inženjera niti je bilo tako zamišljeno, nego mi nudimo usluge svih triju tvrtki zajedno i odvojeno. Tamo gdje tvrtka nastupa samostalno, pomažemo joj pojedinačno, a na projektima koji su veći, veliki, složeniji i gdje se zahtijeva znanje više kompetencija, tu radimo kao Atento. Tu treba istaknuti da ne radimo samo na konsolidaciji zajedničkih usluga i proizvoda,  Spana, Versa i Gisdate,  nego po potrebi uključujemo još niz tvrtki s kojima radimo i s kojima smo ostvarili poslovnu suradnju, kao što je HRPro, Comminus, Adacta, B4B ... To su tvrtke s kojima želimo poslovno surađivati jer imaju znanja komplementarna našim , a koja mogu biti nužna u nekim projektima.
U informatičkome je  biznisu teško nešto čvrsto planirati, jer stvari su vrlo dinamične, tako da možemo mi biti nositeljima nekoga posla, a poticaj može doći i iz neke druge tvrtke. A zahvaljujući krizi i okruženju u kojem djelujemo, teško je predvidjeti kako će i na koji način ići dinamika poslovanja.

InfoTrend: Jeste li, nakon iskustava iz protekloga razdoblja, promijenili ili proširili planirani sadržaj djelatnosti i ciljeva Atenta?

Majetić: U budućnosti želimo i dalje stvarati pretpostavke da možemo na tržištu biti i regionalni konkurenti. EU dolazi vrlo brzo i tu će trebati mnogo kompetencija i mnogo spojenih znanja da bismo mogli konkurirati na tržištu. Ako uzmete u obzir da velike sistem integratorske kuće u Europi imaju po par tisuća ljudi, a najveće hrvatske tvrtke najviše 300 do 400, onda vidite koje su to razlike u potencijalu koje bi trebalo izjednačiti. A za to će nam trebati dobra volja i to ne samo Atenta, nego i svih drugih tvrtki da se zajedno okupimo i da možemo kao hrvatski klaster nastupati na takvim tenderima, gdje ćemo moći ponuditi svu svoju ljudsku i financijsku snagu kako bismo bili konkurentni i relevantni na tržištu.

Udruženje za informacijske tehnologije

Pri Hrvatskoj je gospodarskoj komori 17. studenoga 2009. osnovano Udruženje za informacijske tehnologije kojemu je za predsjednika izabran Davor Majetić, a potpredsjednici su Ante Mandić (IN2) i Tomislav Bronzin (Citus).

InfoTrend: U svibnju smo ove godine prigodom jednoga razgovora pitali gospodina Mandića kako je zadovoljan rezultatima svojega mandata na čelu Udruge za ICT djelatnosti pri Hrvatskoj udruzi poslodavaca. S obzirom da ustroj udruge, po njegovu mišljenju, nije bio primjeren za rješavanje praktičnih problema industrije, predlagao je osnivanje profesionalne udruge koja bi okupila najveće informatičke kuće i zastupala industriju u odnosima s vanjskim čimbenicima. Je li osnivanje Udruženja za informacijske tehnologije pri HGK na tome tragu?

Majetić: Već smo prije dvije godine zaključili da nam je potrebna jedna profesionalna udruga koja će zastupati i promovirati interese IT industrije, premda možda još nemamo sve karakteristike industrije. Ključna su bila sredstva i mogućnost profesionalnoga angažmana za početak i to barem jedne osobe koja bi vodila poslove udruge s punim radnim vremenom, što se u različitim ICT udrugama do sada nije moglo u punom smislu ostvariti.

InfoTrend: Jesu li uvjeti za rad Udruženja bolji u okviru HGK, no što ih ima Udruga pri HUP-u? Je li prava razlika u namjerama osnivača ili okolini u kojoj djeluju?

Majetić: Dok smo tragali za rješenjem, HGK nam se ponudio biti domaćinom, odnosno da organiziramo udrugu pri HGK-u, što nam je na kraju bilo vrlo logično jer smo time automatski u udrugu uključili sve hrvatske IT tvrtke, bez potrebe dodatnoga plaćanja članarine, što je u danom ekonomskom okruženju vrlo značajno. U HGK smo dobili značajne  resurse, kako ljudske tako i financijske i u smislu ostale logistički potpore,  i stoga smo odlučili prihvatiti ponudu Komore.

^InfoTrend: Definicija ICT industrije u Hrvatskoj problem je star pola stoljeća, a još uvijek nije razriješen ni u političkim ni u gospodarskim krugovima pa, čini se, čak ni u samoj HGK. Što u tome smislu namjerava Udruženje i koja su mu sredstva i metode na raspolaganju?

Majetić: Udruga ima isključivo ulogu zastupati interese hrvatske ICT industrije i promicati ih. Imamo strašno mnogo internih izazova kao industrija. Ni danas još ne postoje mjerila po kojima se neka tvrtka može nazvati informatičkom. Je li to statističko izvješće, odnosno prijava na trgovačkome sudu ili je to djelatnost kojom ostvarujete promet? Tko su informatički inženjeri, a tko nisu, koja je kompetencija hrvatske IT industrije, koje je i koliko znanje doista potvrđeno i relevantno? Koji su nam u tome kontekstu nedostatci, zadovoljava li ono što mi kao industrija nudimo tržištu? Gdje smo kao industrija suficitarni, a gdje deficitarni.  Naše aktivnosti treba usmjeriti tamo gdje postoje manjkavosti.


InfoTrend: Koji su osnovni strukovni problemi s kojima ćete se suočiti i koji su putovi njihova prevladavanja?

Majetić: Koliko imamo problema u smislu školovanosti pokazuje i jedno istraživanje koje je svojedobno pokrenuo HUP ICT. Ustanovljeno je da oko 40% ljudi u IT radnim mjestima, nije u svom temeljnom školovanju prošlo nikakvu IT edukaciju. Najveći je zajednički pokazatelj  identificiranih problema  je taj što hrvatska ekonomija jako malo troši na IT. No podjednaku krivicu za to snosimo i mi u IT industriji. Ako ne izobrazite korisnika i ne razumijete njegove probleme, onda on ne želi ulagati u nešto što ne razumije.
Jedan je od najvećih problema u našoj industriji loša implementacija, znači novac koji se ulaže ne daje rezultate a posljedica je da ljudi jednostavno ne žele ulagati u ICT. Mi  ulažemo u informatičku tehnologiju skoro 50% manje od zemalja s kojima se želimo uspoređivati. Uzevši u obzir i ratno stanje kada se pet godina baš nismo bavili informatizacijom, nije čudno da imamo dosta izazova i sad se tu moramo sami organizirati i pripremiti te sebe definirati, tj. moramo raščlaniti što smo, gdje smo, koliko znamo, koliko smo dobri, moramo, dakle, postati bitnim sugovornikom svima koji mogu utjecati na našu industriju.
Tu mislim na gospodarstvo, na javnu vlast koja definira strategiju države, koja odlučuje u koju granu gospodarstva treba ulagati, te na javnu vlast kao našeg najvećeg korisnika.  Za nas je to posebno bitno, jer velik dio referenci koje možemo steći vezane su uz državne projekte i najveće hrvatske tvrtke, a s takvim je znanjem i takvim iskustvom jednostavniji izlazak na tržište, kako na zapadu tako i na istoku. Vi bez reference kod kuće, nemate što tražiti u inozemstvu..
Da ne zaboravim, želimo kao industrija  biti dio procesa kada se zakon stvara , ne kada se zakon analizira, jer onda najčešće ima premalo vremena za reagiranje.
Želimo biti sugovornici svima koji utječu na IT industriju, primjerice, visokomu školstvu i srednjoj školi kako bismo jasno definirali naše potrebe za kadrovima
Ukratko, povezali smo se u ovu udrugu za koju želimo da postane doista kvalitetna poslovna organizacija koja će zastupati i promicati interese IT industrije, a time, naravno, i interese tržišta, jer što smo mi organiziraniji i kvalitetniji, to će tržište od nas imati više koristi.

InfoTrend: Prema sastavu savjeta Udruženja moglo bi se zaključiti da je članstvo ograničeno samo na „gornji dom“ informatičke industrije. Kako se manje i srednje tvrtke uklapaju djelovanje i ciljeve udruženja?

Prije svega mi ćemo kroz Udrugu svakako nastojati zastupati ineterese svih, i velikih i malih tvtrki.
Što se tiče malih tvrtki, one su uglavnom i najžilavije, jer su vrlo prilagodljive, imaju vrlo male troškove i njima, uvjetno rečeno, ne treba mnogo novaca kako bi preživjele. Ja ne kažem da je problem IT veličina tvrtki, problem je u tome koliko su one kvalitetne i što nude. Ako nude „sve“ i bave se prodajom, onda su na tržištu glavna mjerila cijene. Takva borba na tržištu, koje je objektivno malo, a sada još i dodatno suženo zbog krize, stvara vrlo veliku gužvu oko svakoga posla pa čak i ako je cijena osnovno mjerilo za dobivanje posla, onda nema dovoljno profita za ulaganje u razvoj, i profiliranje malih tvrtki.
Treba voditi računa o tome da je informatička tehnologija vrlo pokvarljiva roba. Ako se Vi kroz tri do pet godina ne mijenjate i ne ulažete u vlastito znanje i u nove tehnologije, niste više sposobni za tržišno natjecanje. Ako su IT tvrtki potrebni visoko obrazovani ljudi koji su kvalitetni, a, naravno, i skuplji, onda imaju veliki problem jer ne mogu prikupiti dovoljno novca bi uzdržali takav kvalitetni pogon.
A opet imate tvrtke koje se bave svime i svačime, koje konkuriraju svojim preniskim cijenama jer ne ulažu u razvoj, a time nestaje i kvaliteta. Dijelim frustraciju svih naših korisnika koji imaju takvih problema – da je vrlo, vrlo teško ići u nabavu IT-a jer je prečesto vrlo teško procijeniti koji su dobavljači dobri, a koji nisu, pogotovo ako nemate IT odjel ili IT profesionalca koji vam u tome može pomoći.
Jedan je od glavnih planova za sljedeću godinu projekt portala hrvatske IT industrije gdje bi se, uz vrlo jasna mjerila, definiralo koje reference i kompetencije mogu biti na tome portalu i da portal postane referentnim mjestom na kojem će svi naši korisnici, partneri, konkurenti i ulagači moći vidjeti tko je tko u hrvatskoj ICT industriji.

InfoTrend: Koji je zadatak Savjeta pri HGK-u, s obzirom na to da će u radu sudjelovati i predstavnici izvan IT industrije?

Majetić: Uz Vijeće udruženja, osnovali smo i Savjet vijeća u čiji ćemo rad uključiti i ljude koji nisu iz industrije i ne mogu biti u udruzi, ali nam mogu mnogo pomoći. To su, primjerice, ljudi iz visokoškolskih ustanova koje su vezane uz informatiku, imat ćemo ljude iz e-Hrvatske te ljude iz bilo koje druge grane koji nam mogu pomoći u kreiranju određenih ciljeva i zadataka.
Naš je prvi projekt definicija što je IT tvrtka. Barem što se tiče HGK, vidjet ćemo da li ćemo moći djelovati i na zakonskoj strani. Drugo je da definiramo uvjete i način kako puniti portal Hrvatska IT industrija. Već postoji tehnološko rješenje koje je FER ranije razvio sa HGK. Treće da se definiraju zadaci, ciljevi i mjerenja hrvatske IT industrije, znači da napravimo jedno kvalitetno istraživanje koje bi se ponavljalo svake godine, da vidimo što se zbiva. Četvrto je da napravimo kvalitetniji portal naše udruge kako bismo mogli komunicirati sa preko 2.300 tvrtki koje trenutno, po sadašnjem kriteriju, spadaju u IT industriju. To će biti mjesto gdje nam ljudi mogu slati prijedloge, ideje, primjedbe i naravno nastojat ćemo nakon svih tih istraživanja organizirati događaj koji ima radni naslov „Dani hrvatske IT industrije“ gdje bismo interno sjeli i razgovarali o glavnim problemima i rješenjima za našu IT industriju.
Udruga je otvorena svima i mi imamo tajnika udruge koji je profesionalac i koji radi pri HGK-u kojemu se svatko može obratiti sa svojim prijedlogom, a mi ćemo kao vijeće, naravno, nastojati prihvaćati one projekte koji su prema nekomu prioritetu bitniji jer ideja ima vrlo mnogo pa je potreban oprez s obzirom na to da imamo ograničene resurse ljudske i financijske. Ali, sasvim je sigurno da bismo, zapravo, željeli dobiti što više prijedloga i ideja što treba činiti, ali, naravno, da i razumijemo sve te probleme.
Bez obzira na to što postoji ta neka struktura koja vodi udrugu, ono što je svakako moja želja, kao i želja vijeća, jest otvoriti udrugu svima i svi će biti u prilici reći svoje probleme. Planiramo otići u sve županijske komore i pozvati lokalne IT tvrtke i porazgovarati o tome koji su njihovi trenutačni najveći prioriteti koje bi trebalo rješavati.

Dani informacijske sigurnosti 2009

Zagreb, 23. –24. studenoga

InfoTrend: Koji je bio razlog da se Atento odlučio za organizaciju takvoga skupa?

Majetić: Kada je Microsoft najavio da odustaje od svoje konferencije, zaključili smo da na tržištu zapravo nedostaje jedna takva kvalitetna konferencija na temu sigurnosti, koja će okupiti sve kvalitetne vendore, sve koji imaju nešto reći i to predstaviti na takvoj konferenciji. S obzirom na to da budućnost informatike vidimo u nekakvome obliku Cloud Computinga gdje će  sve će biti u internetskome oblaku, svi će razgovarati sa svima, svi će biti povezani mobilnim Internetom. Sve je to tehnički danas moguće, ali će u praksi biti izvedivo samo ako će se ljudi u svim tim transakcijama osjećati sigurno. Taj emotivni je element vrlo bitan i ključan za razvoj i Hrvatske, ali i svjetske IT industrije.
Ako ljudi ne će biti skloni raditi ono što danas tehnologija omogućava, tj. da su svi sa svima na „oblaku“, onda sve te nevjerojatno velike mogućnosti koje se danas nude ne će biti iskorištene.
 Zato smo željeli obraditi probleme informatičke sigurnosti i kroz najbolje prakse i tehnologije prikazati što se sve danas čini na području sigurnosti te ucijepiti u svijest da sigurnost nije proces koji počinje i završava, nego da traje i da se vi cijelo vrijeme morate brinuti o sigurnosti jer se uvijek javlja neki novi problem, a s novim tehnologijama i novi problemi – tu, dakle, nema kraja ni početka.
Željeli smo također istaknuti da problemi sigurnosti ne ovise samo o tehnologiji ni o rješenjima nego da je prva i najbitnija karika sâm čovjek i poslovni procesi.